Pozdravne poruke

Papa Benedikt XVI.

Dragi mladi,

Molitvom se Sveti Otac pridružuje vama koji ste se sastali u Poznańu na poziv Zajednice iz Taizéa, u domovini njegova velikog prethodnika, Ivana Pavla II. On moli Duha Svetoga da vam da sve više želje za Bogom i da produbi vaše povjerenje u Njega, kako biste mogli hrabro koračati prema budućnosti i njenim mnogobrojnim izazovima.

Papa vam povjerava da idete i sastanete se s ljudima koji su izgubili smisao Boga, koji pipajući tragaju za Njim, ponekada i nesvjesno. Njima treba susret s pravim svjedocima, kako bi za njih moglo zasjati Kristovo lice. Neka Bog nadahne djela i riječi koja će, kad se vratite kući u svoje zemlje, učiniti pristupačnom nadu koja vam daje život i vitalnost koju Duh želi dati svakome čovjeku!

Da, radujte se žeđi koju je On sam smjestio u vas. Ona izražava vaše dostojanstvo kao sinova i kćeri božjim. Tijekom ovog 32. Europskog susreta u Poljskoj, nove postaje vašega Hodočašća povjerenja na Zemlji, otkrit ćete radost crpljenja iz izvora Živoga Boga svi zajedno, radost druženja u Kristu. Na tu vas radost Njegov poziv upućuje.

Povjeravajući vas zagovoru Djevice Marije, majke vjernika, Njegova Svetost Papa Benedikt XVI. daje vam srdačan apostolski blagoslov od sveg svoga srca, kao i braći iz Taizéa, svima koji su pomogli u organizaciji hodočašća, svećenicima i vjernicima koji su vas primili, kao i vašim obiteljima.

Carigradski patrijarh Bartolomej

«Ne bojte se jer vam, evo, donosim radosnu vijest o velikom veselju za sav narod: danas vam se u Davidovu gradu rodio Spasitelj – Krist, Gospodin.» (Luka 2,10-11)

Dok anđeoska objava pastirima još odzvanja kroz crkvene himne, nemjerljivo otajstvo Utjelovljenja nastavlja se do danas. Podsjeća nas na središnje iskustvo kršćanske vjere, da ljudsko spasenje dolazi kroz deifikaciju, mogućnost da čovjek postane Bog po milosti.

«Ne bojte se!»

U periodu ekonomske nestabilnosti, gdje raste poslovna nesigurnost nasuprot pandemijskom okružju, svijet potresa kriza čiji se utjecaj širi do dubina modernog života. «Zlatna telad» se pojavljuje, žrtvujući pravdu, jednakost i slobodu na oltaru konzumerizma. Ekonomska kriza, kriza vrijednosti, kriza identiteta: globalizirani svijet obilježen je gubitkom smisla. U vrijeme izvanjske eksplozije društvenih mreža, pucaju osobne veze, postaju virtualne. Ovaj pokret sekularizacije prije svega je nijekanje svetosti svijeta, raskidanje veze koja postoji između Boga, čovjeka i stvorenja.

Ovo «ne bojte se» nije ništa drugo do obećanja da veza još postoji, da je ta veza neraskidiva jer je dio beskonačnog plana Božje ljubavi za čovječanstvo. Bog, postavši utjelovljen, što znači primivši na sebe ljudsku prirodu, «rekapitulira», kako to kaže sv. Irenej, vezu ljubavi između Stvoritelja i Njegovih stvorenja, da bi ih uzdigao na razinu zajedništva. Svijet u svim svojim licima postaje epifanija, manifestacija Boga i Njegove ljubavi.

32. Europski susret, četvrti u Poljskoj prenosi dalje nadahnuće koje je započeo brat Roger, za koga je pomirenje među braćom i sestrama u kršćanstvu bilo jedini kvasac «Hodočašća povjerenja na Zemlji». 30 000 mladih ljudi sprema se za pet dana susreta u Poznańu. Uz susrete i razgovore, sudionici će iskusiti ovu vezu zajedništva i bratstva, pokušavajući i sami postati ove božanske epifanije po milosti Duha Svetoga.

Bog je ušao u svijet i sada je dio povijesti, podsjećajući ljude kako se sva sloboda nalazi u traganju u Njemu i po Njemu. Dok je Europa upravo obilježila dvadesetu godišnjicu pada Berlinskog zida, taj događaj nije bio moguć bez pokretanja kršćana. Od nenasilnih demonstracija koje su organizirale protestantske Crkve Leipziga, do međunarodnih inicijativa rimskoga pape, Ivana Pavla II., koji je nastavljao uzvikivati «Ne bojte se», kroz mobilizaciju pravoslavnih Crkava unutar i izvan sovjetskog bloka, pad Berlinskog zida nije samo završetak jednog povijesnog perioda ili čisto politički događaj; njegova je veličina ekumenska.

Nakon pada Berlinskog zida, Europa više ne prepoznaje mjesto koje je povijest dala kršćanstvu. Doista, dok se na ujedinjenju europskih zemalja radi politički i ekonomski, njegova povijest i identitet očigledno su dovedeni u pitanje. To je kao da je kršćanstvo prognano iz povijesti Europe. Zato želimo ovdje podsjetiti da je identitet Europe primarno kršćanski i ne može se promatrati bez tog nasljeđa. Sekularizacija Europe ovdje poprima oblik nijekanja povijesnog Boga. Stoga je pokretanje kršćana širom Europe, kao što pokazuje susret u Poznańu, važna inicijativa koja podsjeća na kršćanske korijene ovoga kontinenta, njegov identitet i njegove vrijednosti.

Konačno, Božje utjelovljenje u povijesti nastavlja se u životu Crkve i sjaji na čitavo stvorenje. Desakralizacija svijeta utječe i na prirodu i okoliš. Čovjek, koji je nekad bio njihov svećenik, sada postaje njihov krvnik. Stvoren je novi zid, ovoga puta nevidljiv, koji ga razdvaja od okoliša i uništava njegovu vezu s prirodom. Ponovno otkrivanje svetosti stvorenja, zaštita prirode, pretvaranje okoliša u teofaniju, to su novi izazovi za današnje kršćane. Tako, kao što su se kršćani širom Europe uspjeli pokrenuti kako bi srušili Berlinski zid i okončali hladni rat, i mi se moramo mobilizirati protiv «rata globalnog zatopljenja».

Tijekom ovih pet dana, potičemo vas da molite osobito za planet. Potičemo vas, sve one koji sudjeluju u Europskom susretu u Poznańu, da budete živi svjedoci Kristova rođenja, svjedoci Uskrslog Krista, Boga prisutnog u povijesti, Boga stvorenja.

Kako možemo prenijeti ovo svjedočanstvo?

Krist sam kaže u Evanđelju po sv. Ivanu: «Ako imate ljubavi jedan prema drugome, po tom će svi upoznati da ste moji učenici.» (Ivan 13,35).

Zato, «ne bojte se!»

Patrijarh Kiril Moskovski

Draga braćo i sestre,

Od sveg srca pozdravljam organizatore i sudionike godišnjeg susreta mladih kršćana Europe koji je pokrenula Zajednica iz Taizéa. Ovi susreti mladih kršćana vrlo su važni. Vama, mladima, pripada budućnost našeg kontinenata. O vama ovisi sutrašnjica. Vi ste oni koji određuju u kakvom će svijetu živjeti budući naraštaji. Ove se godine susret održava u Poljskoj, koja je postala prva žrtva fašističke agresije prije 70 godina, najveće humanitarne katastrofe u povijesti. Milijuni ljudskih života žrtvovani su pobješnjelo želji za moći. Sjećamo se i žalimo za onima koji su poginuli u tom užasnom ratu i trebali bismo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo spriječili da se takve stvari ponove. Jasno, uzrokovala ih je ljudska strast, a najslabiji i najranjiviji ljudi postali su njezine glavne žrtve. Ekonomska kriza je pokazala kako gospodarska konstrukcija ne može biti stabilna bez moralne podrške. Izvorno značenje riječi «ekonomija» je «vođenje domaćinstva». Nedostatak moralnih principa ne vodi do sklada i zajedničkog dobra, nego do destrukcije. Prisjetimo se da grčka riječ «kriza» znači «osuda». Teška politička i ekonomska situacija danas osuda je principa i ideala koji dominiraju sviješću naših suvremenika. Međutim, svaka osuda pretpostavlja ne samo kaznu, nego i priliku za popravak, priliku za napuštanje vlastitih zabluda i povratak na pravi put. Vi, mladi, sa svojim beskompromisnim stavom i neustrašivošću pozvani ste izgraditi naš zajednički dom na temelju pravednosti, kršćanskog morala i ideje zajedničke dobrobiti. To se može činiti paradoksalnim, ali ono što je najbliže toj kršćanskoj odvažnosti je evanđeoski maksimalizam redovničke tradicije, i istočne i zapadne. Nije slučajno da se vaš susret održava u okrilju Zajednice iz Taizéa koja slijedi ideal monastičkog bratstva. Sv. Serafin iz Sarova, veliki ruski asket, prikladno je izrazio temeljni zakon duhovnog života ovim savjetom: «Tragajte za duhom mira i tisuće oko vas bit će spašene». Preobrazba svijeta bit će moguća samo ako se preobraze ljudske duše. Redovništvo može naučiti današnje ljude traganju za «duhom mira» pravilnom izgradnjom osobnog života. Uvjeren sam da usađenost evanđeoskog ideala u osobnom životu svakoga od nas može voditi do «spasenja mnogih» i do svijeta izgrađenog na principima pravednosti i ljubavi. Vjekovna crkvena tradicija, koja je uvijek nova, sadrži vječne vrijednosti koje su jedini čvrst temelj za izgradnju zajedničkog doma ljudske civilizacije, takvog da se ne treba bojati »kiše, vjetrova i oluja» (usp. Matej 7,24-25) koji potresaju ovo stoljeće. Želim vam da sami otkrijete ova neprocjenjiva blaga i da vas ona vode u životu. Od srca vam želim Božju pomoć u održavanju ovog susreta.

Rowan Williams, Canterburyjski nadbiskup

Moja braćo i sestre, dragi prijatelji,

Veliko mi je zadovoljstvo što mogu poslati svoje molitve i čestitke što se sastajete u Poznańu na ovom Europskom susretu kao dijelu «Hodočašća povjerenja na Zemlji». Moj posjet Taizéu proteklog kolovoza bio je dar i milost koje ću se dugo sjećati, i bilo je prekrasno iznova iskusiti posebno ozračje radosti, uzajamnog služenja i dobrodošlice i osjetiti služenje tolikih ljudi iz cijeloga svijeta.

Ovih ćete dana dijeliti svoje misli o mnogima od najtežih izazova našega svijeta. U srcu svih pitanje je ono koje je možda najhitnije i za kojim se najviše traga: što znači živjeti istinski ljudski život?

Vidjeli smo kako je čovječanstvo obezličeno i povrijeđeno lažnim idealima bogatstva, lažnim idejama o sigurnosti i slobodi. Naš kršćanski poziv je ogoljeti svijetu istinu o našoj ljudskoj sudbini. Isus kaže da će nas istina osloboditi (Ivan 8,32) i da će on doći kako bi dao život u izobilju (Ivan 10,10) – te da je on sam i istina i život, kao i put kojim moramo ići kako bismo dosegli istinu i život (Ivan 14,6).

Tako se ljudska sudbina pokazuje u Isusu – u životu apsolutne svjesnosti nesreće i potreba svijeta, neograničene velikodušnosti u susretu s njim, spremnosti za opasnost i žrtvu koju to donosi, te iznad svega radosti u kretanju na takav put. Ovdje je istina; ovdje je čovječnost ogoljena; ovdje je život.

Na početku nove godine, želim vam obilje života u istini i – da posudim naslov velikog encikličkog djela pape Benedikta Caritas in veritate – ljubavi u istini. Molim se da ovaj susret bude trenutak prave revolucije u razumijevanju onoga što trebamo kako bismo bilo ono za što smo stvoreni te u razotkrivanju lažnih ideala i fantazija koji zakrivaju ljepotu pravog lica čovječanstva – «slavu Božju na licu Kristovu» (II Korinćanima 4,6).

Ban Ki Moon, Generalni tajnik Ujedinjenih naroda

Šaljem tople pozdrave svim mladima koji su doputovali u Poljsku na ovogodišnje Hodočašće povjerenja na Zemlji.

Pozdravljam vaš naglasak na zajedništvu. Sami možemo postići vrlo malo. No, kolektivna akcije može promijeniti svijet nabolje.

Osobito pozdravljam vaš ovogodišnji naglasak hodočašća na socijalnim pitanjima, uključujući značenje slobode.

Sloboda je među temeljima ljudskog razvoja i dobrobiti. Pa ipak, slobodu ponekad uzimamo zdravo za gotovo. No, milijuni ljudi širom svijeta uživaju samo u djelomičnoj ili rascjepkanoj slobodi. Dok možda imaju slobodu putovati, ili slobodu studirati, mnogi ljudi nemaju slobodu izabrati kako će se vladati nad njima, ili izraziti svoja politička ili religijska uvjerenja. Drugdje, ljudi mogu u slobodi uživati prolazno, ili osjećati kako je njihova sloboda pod stalnom prijetnjom. I, naravno, ima tisuća ljudi koji su u zatvoru zbog svojih legitimnih vjerovanja i uopće ne uživaju u slobodi.

Ujedinjeni narodi bore se za temeljne slobode širom svijeta, u skladu s našim osnivačkim statutom i Općom deklaracijom o pravima čovjeka. Hvala vam za vašu potporu ove globalne misije, te za vašu predanost pravdi, solidarnosti i miru.

Herman Van Rompuy, Predsjednik Vijeća Europe

Ujedinjenje Europe nadahnuto je duboko kršćanskom idejom praštanja i pomirenja nakon stoljeća rata.

Potaknuto je i željom za slobodom nakon desetljeća komunističke diktature. Crkve u Poljskoj, između ostalih, igrale su veliku ulogu u tom oslobođenju.

No, posao nije gotov. Moramo se svakodnevno boriti protiv razjedinjujućih, samousmjerenih i ksenofobičnih tendencija u našoj Europi. Moramo nastaviti tragati za jedinstvom u raznolikosti.

To je velik posao solidarnosti i ljubavi.

Jose Emanuel Barroso, predsjednik Europske komisije

Dragi prijatelji Taizéa i mladi iz cijeloga svijeta,

Ponovo ste se sastali, deseci tisuća mladih s Istoka i Zapada, sa četiri strane našega kontinenta, pa čak i izvan granica Europe, kako bi slavili mir i solidarnost te zajednički razmatrali značenje zajedničkog dijeljenja i slobode.

Grad Poznań i Poljska, koje je Zajednica iz Taizéa izabrala za vaše okupljanje ove godine, prisjećaju na dva ključna datuma naše povijesti: izbijanje Drugog svjetskog rata u rujnu 1939., te pad željezne zavjese ujesen 1989., što je dopustilo povratak demokracije Srednjoj Europi i popločilo put za ponovno ujedinjenje našeg kontinenta.

U tom kontekstu čuvanja sjećanja i slavljenja obnovljene slobode i jedinstva također vam želim poželjeti dobrodošlicu i ohrabriti vas da nastavite svoju misiju. S velikim se zadovoljstvom sjećam svog susreta s bratom Aloisom ovdje u sjedištu Europske komisije, kao i poruke koju ste željeli donijeti u Bruxelles.

Moje divljenje i najljepše želje su uz vas.