Ususret migrantima, ne dopustimo da nas obuzme strah!

Na susretu u Rigi u organizaciji Taizéa na kraju prosinca 2016. okupili su se mladi iz cijele Europe, daleko šire od Europske Unije. (1) To iskustvo pokazalo je da je zajednica sposobna ujediniti ljude s cijelog kontinenta.

Ovaj je baltički susret omogućio mladima otkrivanje raznolikosti europskih naroda sa svojem vlastitom poviješću i tradicijom.

Budućnost mira zahtijeva od Europljana da prošire svoju svjesnost i dopuste da solidarnost raste me u svim zemljama kontinenta. Povećavanje broja kontakata, dijeljenje i suradnja kljucni su u tome.

Izgradnja jedinstva kontinenta može se održati samo ako ima više dijaloga i slušanja me u zemljama: onima Europske unije i drugima; iz zapadne Europe i srednje i istočne Europe; onima na sjeveru i jugu. Glas svake zemlje, velike ili male, treba se čuti, sa svim svojim posebnostima. Važno je potruditi se kako bismo shvatili iznutra mentalitet drugih: samo na taj se način neusklađeni stavovi mogu se bolje razumjeti i izbjeći emotivne reakcije.

Mogu li Europljani otkriti da su njihovi zajednički korijeni mnogo dublji od njihovih razlika?

Nakon Drugog svjetskog rata, Europa je razvila zamah pomirenja. Zatim, nakon pada Berlinskog zida, došla je nova era traženja jedinstva. Mnogi mladi osjećaju da ce Europa moći napredovati ako se u e dublje u taj ideal bratstva. Oni žele Europu koja se ne zatvara unutar sebe, nego Europu otvorenu za druge kontinente, u solidarnosti s narodima koji prolaze kroz najveće kušnje.

Širom svijeta, žene, muškarci i djeca prisiljeni su napuštati svoju domovinu. Njihova nevolja tjera ih na odlazak. Ovaj poticaj je jaci od svih prepreka podignutih kako bi im blokirale put. Vidljivi znakovi uznemirenosti u bogatijim dijelovima neće spriječiti sve koji proživljavaju nepodnošljivu patnju da napuste svoje domove.

Neki ljudi kažu: »Ne možemo primiti sve.« Drugi misle da su trenutna kretanja stanovništva neizbježna, jer su izazvana nepodnošljivim situacijama. Regulirati ova kretanja legitimno je i nužno. Prepuštanje izbjeglica krijumčarima, u čijim rukama riskiraju život diljem Mediterana protivi se svim ljudskim vrijednostima.

Bogate zemlje ne mogu izbjeći svoj dio odgovornosti za rane iz povijesti i poremećaje prirodnog okoliša koji su uzrokovali i dalje uzrokuju velike migracije: iz Afrike, s Bliskog istoka, iz Srednje Amerike i drugih regija. Danas, određene političke i ekonomske odluke od strane bogatih zemalja još uvijek stvaraju nestabilnost u drugim područjima. Zapadna društva sada trebaju odbaciti strah od stranaca, od razlika u kulturi i početi hrabro oblikovati novo lice društva koje migracije već daju. Iako dolazak migranata uzrokuje stvarne poteškoće, njihov dolazak može potaknuti Europu na razvijanje otvorenosti i solidarnosti.

Postoje mjesta gdje je broj pridošlih izbjeglica zaista velik, a lokalni stanovnici su preopterećeni i iscrpljen i to je razumljivo. Teret je prevelik za njih jer europske zemlje još nisu pronašle način da zajednički međusobno podijele teret. No, mnogi ljudi nude velikodušnu dobrodošlicu izbjeglicama i otkrivaju da osobni kontakti cesto mogu dovesti do međusobnog zajedništva.

Ništa ne može nadomjestiti osobni kontakt. To vrijedi osobito u susretu s islamom. Muslimani i kršćani mogu tražiti praktične korake, zajedno svjedočiti miru i odbaciti nasilje koje se čini u Božje ime. Prije nekih 800 godina, Sv. Franjo Asiški, u želji da doprinese miru, nije oklijevao ići u Egipat u posjet sultanu. Majka Tereza posvetila je svoj život najsiromašnijima, bez obzira na religiju.

Izolirati se unutar Europe vodilo bi u slijepu ulicu. Među Europljanima, kao i prema izbjeglicama, prijateljstvo i uzajamna podrška jedini su put kako bi se pripremio mir.

(1) Od 28. prosinca 2016. do 1. siječnja 2017. godine, mladi katolici, pravoslavci i protestanti sudjelovali su u Rigi na 39. Europskom susretu. Ova se etapa na »Hodočašću povjerenja na Zemlji« dana 2. siječnja nastavila u Tallinnu (Estonija) i Vilniusu (Litva).