• >
  • Na izvorima vjere >
  • Meditacije i razmišljanja >
  • Pitanja o vjeri i Bibliji >
  • Mora li kršćanin vjerovati u postojanje pakla?
  hrvatski
  • Zajednica
  • Na izvorima vjere
  • Putovati u Taizé
  • Na svakom kontinentu


 
  • Molitva
    • Uskrs 2017.: Molitva brata Aloisa
    • Biblijska čitanja za svaki dan
    • Molitve za svaki dan
    • Molitvene nakane
    • Podcasti
    • Vrijednost tišine
    • Kako pripremiti molitvu?
      • Pripremati molitvu
      • Priprema prigodnog prostora za zajedničku molitvu
      • Ikone u molitvi
  • Pjesme
    • Meditativne pjesme
    • Naučiti pjesme
  • Meditacije i razmišljanja
    • »Put evanđelja« do izvora sv. Stjepana
    • «Posve jednostavna stvarnost»
    • Tumačenje biblijskih tekstova
    • Pitanja o vjeri i Bibliji
      • Krštenje
      • Djeca: Što znači «primiti kraljevstvo Božje kao dijete»?
      • Otajstvo Božića
      • Crkva
      • Crkva i država: Što nam Biblija govori o stavu vjernika prema širem društvu?
      • Zapovijedi
      • Svemir: Koje je mjesto čovjeka u svemiru?
      • Križ
      • Što nam omogućuje da kažemo kako je Isus umro «za nas»?
      • Religije i Evanđelje
      • Euharistija
      • Euharistija s gledišta kršćana drugog stoljeća
      • Što znači «prenositi evanđelje»?
      • Vjera
      • Kako Novi zavjet govori o vjeri?
      • Što je posebnost kršćanske vjere?
      • Strah Božji
      • Ako je Isus znao da će ga Juda izdati, zašto ga je do kraja zadržao u krugu svojih bliskih prijatelja?
      • Znači li praštanje zaborav?
      • Sloboda: Jesam li još slobodan ako poslušam Kristov poziv?
      • Sloboda: Određuje li Bog sve događaje unaprijed?
      • Sreća: Imamo li pravo biti sretni dok drugi pate?
      • Mora li kršćanin vjerovati u postojanje pakla?
      • Kršćanska nada
      • Ne sudite: Zašto je Isus govorio svojim učenicima da ne sude?
      • Ljubav prema neprijateljima
      • Milosrđe
      • Ako je Bog milostiv, zašto Biblija sadrži prijetnje?
      • Božja prisutnost: Ako je Bog prisutan u svakome, što tu vjera može pridonijeti?
      • Pomirenje: Koje su pretpostavke za stvaran dijalog između kršćana različitih vjeroispovijesti?
      • Raznolikost i pomirenje?
      • Grijeh
      • Patnji nevinih
      • Jesu li razlike između kršćana nedostatak ili prednost?
      • Svijet : Možemo li svijet doista učiniti boljim?
    • Svjedoci Krista
      • Sveti Irenej iz Lyona
      • Majka Tereza
      • Sveti Ivan Zlatousti
        (344. – 407.): zapanjujuća modernost
      • Sveti Augustin (354 – 430 g.)
      • Važnost Dietricha Bonhoeffera (1906.-1945.)
      • Put pomirenja: brat Roger
      • Jeremija
      • Dorotej iz Gaze (6. stoljeće): poniznost i zajedništvo
      • Pierre Teilhard de Chardin (1881-1955): Uzimati svijet za ozbiljno
      • Prorok koji tješi (Izaija 40 - 55)
    • Riječi brata Aloisa
      • Crkva Pomirenja ima 50 godina
      • Godišnjica smrti brata Rogera
      • Uskrsli Krist nas je učinio strastvenim tražiteljima zajedništva
      • Božja ljubav, izvor ljudske solidarnosti
      • U sjećanje na brata Rogera
      • U Zajedništvu s istočnim kršćanima
      • Kada dijelimo nešto s drugima, Bog nam daje radost življenja
      • Zajedništvo počinje slušanjem drugoga
    • Godišnja pisma
      • Brat Alois 2019.: Ne zaboravimo gostoljubivost!
      • brat Alois 2018.: Neiscrpna radost
      • Brat Alois za 2017.: Zajedno otvarati putove nade
      • Brat Alois za 2017.: Poziv crkvenim vođama za 2017. godinu
      • Brat Alois 2017.: Prema jedinstvu europskoga kontinenta
      • Brat Alois 2016.: Hrabrost milosrđa
      • Taizé 2015.
      • brat Alois za 2012.-2015.: Prema novoj solidarnosti
      • Brat Alois 2015.: Četiri prijedloga za 2015.
      • Brat Alois 2014.: Četiri prijedloga da bismo »tražili vidljivo zajedništvo svih koji ljube Krista«
      • brat Alois za 2013.: Četiri prijedloga kako bismo otkrili izvore povjerenja u Boga
      • brat Alois za 2011.: Pismo iz Čilea
      • brat Alois za 2010.: Pismo iz Kine
      • brat Alois za 2009.: Pismo iz Kenije
      • Za otvorenu i solidarnu Europu
      • brat Alois za 2008.: Pismo iz Cochabambe
      • Pismo onome tko bi želio slijediti Krista
      • Poziv na pomirenje među kršćanima
      • brat Roger za 2007.: Pismo iz Kalkute
      • brat Roger za 2006.: Nedovršeno pismo
      • brat Roger za 2005.: Budućnost mira
    • Pismo iz Taizéa - svjedočanstva
      • Dijeliti ono što imamo
      • Neograničeno suosjećanje
      • Želja za praštanjem
    • Prema novoj solidarnosti
      • »Prema novoj solidarnosti«: 2012. - 2015.: Tri godine zajedničkog traganja
      • Skupina za razmatranje »Prema novoj solidarnosti«: U Taizéu, produbljivanje razmatranja s mladima
      • Teme
        • Preskakati zidove razdvajanja
      • U osluškivanju mladih...
        • U osluškivanju mladih u Aziji
        • U osluškivanju mladih u Europi
        • Na putu prema novoj solidarnosti: Slušamo mlade iz Amerike
 

Mora li kršćanin vjerovati u postojanje pakla?

Mora li kršćanin vjerovati u postojanje pakla?

Nekoć je kršćanska propovijed uključivala obvezno spominjanje pakla kako bi potresla mlake ili nepopravljive vjernike. Danas i sam spomen na takvu kaznionicu ljude sablažnjava, tako se nespojivim čini s vjerom u Boga ljubavi. Može li se Krist pomiriti s neopozivim gubitkom nekoga za koga je do kraja darovao svoj život?

Svako razmatranje ovog teškoga nauka vjere trebalo bi započeti iznenađujućim zapažanjem: pakao se pojavljuje tek istodobno s Evanđeljem! Hebrejski spisi, naš Stari zavjet, govori o Šeolu, podzemnom kraljevstvu mrtvih. Mjesto sjenki, zemlja zaborava iz koje se nitko ne vraća (vidi Psalam 88,9-13; Job 7,9), Šeol je u biti prijepis smrti u prostorne izričaje stvarnosti. U tom je smislu on «saborište svih smrtnika» (Job 30,23), iako činjenica da se Bog smatra odsutnim ukazuje na određenu srodnost s grijehom.

Ipak, ako je Bog Bog života, može li dopustiti da smrt ima posljednju riječ? Neki su vjernici naviještali nevjerojatno uvjerenje: «Nećeš mi dušu ostavit’ u Podzemlju, ni dati da pravednik tvoj truleži ugleda» (Psalam 16,10). Ta nada iznad svake nade navela je neke u Izraelu k pogledu prema uskrsnuću na kraju vijeka. I to je očekivanje rođeno u njihovoj vjeri ušlo u povijest po Kristu Isusu, «Prvorođencu od mrtvih» (Kološanima 1,18) i tako «prvorođencu među mnogom braćom» (Rimljanima 8,29).

Vjera u uskrslog Krista pruža sigurnost da smrt nije neizbježna sudbina čovječanstva. Božja je ljubav jača, kao što pokazuje ikona na kojoj Krist silazi u Podzemlje kako bi provalio vrata i oslobodio zatočene. Kao posljedica «mjesto propasti» podliježe korjenitoj promjeni karaktera. Ono sad nije mjesto s kojeg je Bog odsutan, već predstavlja stvarnost grijeha viđenog u Kristovu svjetlu. Prenosi u prostornu kategoriju «drugu smrt» (Otkrivenje 20,6), drugim riječima tvrdokorno odbijanje primanja ljubavi koju Bog nudi svima tijekom sveg vremena. Pojam pakla tako otkriva dvije temeljne strane Božje bezuvjetne ljubavi: puno poštovanje ljudske slobode i prisutnost svakoj osobi čak i kad ju ona odbije primiti. On tako, na paradoksni način, izražava radosnu vijest da svjetlo svugdje svijetli, čak i onima koji pred njim iz straha ili prkosa drže oči zatvorenima.

Je li ta situacija konačna? Gledan iznutra, naš pakao uvijek izgleda kao zatvoreni krugovi bez kraja. No postoji li biće čije je odbijanje dugotrajnije od Božje strpljivosti? Kao prvenac Božjih siromaha, Isus se ne nameće. No on «ne sustaje i ne malakše» dok ne ispuni svoje poslanje da posvuda donese mir (vidi Izaija 42,2-4) i njegova je slabost jača od ljudske snage (vidi 1 Korinćanima 1,25).

Je li Isus govorio o paklu?

Isusove riječi ne nude doslovne ili izvanjske opise duhovnih stvarnosti, već nam žele pomoći da uđemo u istinu o Bogu i sebi samima. Isus govori i djeluje kako bi prenio radosnu vijest o tome što Bog u svijetu poduzima i kako bi ljude pozvao da u tome sudjeluju svojim «da» kojim se čitavim bićem predaju njegovom nasljedovanju. U tom smislu, sve su Isusove izjave samo izvedenice iz prvih riječi u Markovu Evanđelju: «Ispunilo se vrijeme, približilo se kraljevstvo Božje: obratite se i vjerujte Evanđelju!» (Marko 1,15).

U isto vrijeme, Isus je prilagođavao svoju poruku stanju svojih slušatelja. Nije svima govorio na isti način. Kako bi ga razumjeli, on je koristio pojmove i izraze bliske onima koji su ga slušali. Kao i sveti Pavao nakon njega, on je nastojao biti «svima sve da pošto-poto neke spasi» (1 Korinćanima 9,22).

I tako, suočen s onima koji su odbijali shvatiti ga ozbiljno, osobito s elitom naroda koji je mislio da već zna sve o Bogu i Božjim planovima, Isus je, kao i proroci prije njega, koristio udarni jezik kako bi slomio njihovu umišljenu aroganciju. Jednom je prilikom prijetio pismoznancima i farizejima koji su sebe smatrali nedodirljivima kritikom a zapravo su bili prepreka ljudima da otkrivaju puteve Božje «osudom paklenom», doslovno «osudom gehene» (Matej 23,33). Gehena, ili «Dolac Hinom» bilo je mjesto u blizini Jeruzalema na kojem se palilo smeće. Ranije je to navodno bilo mjesto na kojem je čašćen bog Moloh, među ostalim i prinosom ljudskih žrtava.

Ako je Isus tako govorio, bilo je to iz nastojanja da probije otvrdnutu ljusku ove ili one skupine. No nikada nije ljude mučio uzrokujući grižnju savjesti. Naprotiv, u susretu s pojednicima koji su mislili da su daleko od Boga – ženom uhvaćenom u preljubu (Ivan 8), bogatašem na lošem glasu (Luka 19) – imao je samo riječi samilosti i razumijevanja. Zamjerali su mu da je «prijatelj grešnika» (Matej 11,19).

Nismo baš ništa razumjeli koristimo li Isusove stroge riječi kako bismo u ljudima potakli strah i taj strah koristimo za osobne ciljeve, čak i duhovne. Svatko tko tako čini predstavlja Boga kao karikaturu koja ljude odvraća od prave vjere. Najstrože su Isusove riječi bile upućene upravo takvim ljudima (vidi Matej 18,6). Činjenica da je Isus nekada govorio o vječnoj izgubljenosti objašnjava se njegovom gorućom željom da prenese živu vodu Duha svakom čovjeku, svojim uvjerenjem da se izvorna sreća nalazi samo u zajedništvu ljubavi s njegovim Ocem.

Pismo iz Taizéa: 2005./6

Obnovljeno: 29. studenog 2005

Svakidašnja biblijska čitanja

Pon, 16. prosinca
Nek’ mi danju Gospodin naklonost udijeli, a noću pjesmom ću hvalit’ Boga života svog.
Ps 42
više...

Kalendar

 Pretraži zbivanja

Podcasti

2019-12-12 : Espère en Dieu + Psalms 90 / Mt 3,13-17 / Bogoroditse Dievo II / Prayer by Brother Alois / C’est toi ma lampe
IMG/mp3/podcast_2019-12-12.mp3
12. prosinca 2019
2019-12-05 : Espère en Dieu + Psalms 80 / Eph 2:19-22 / Wait for the Lord / Notre père / Prayer by Brother Alois / Nimm alles von mir
IMG/mp3/podcast_2019-12-05.mp3
5. prosinca 2019
više...

Zajednica

  • Najnovija zbivanja
  • Poziv i povijest
  • Brat Roger, osnivač Zajednice
  • Drugi o Taizéu
  • Braća na drugim kontinentima
  • Rad braće
  • Solidarnost: Operacija Nada
  • Godišnjice 2015.: Prema novoj solidarnosti

Na izvorima vjere

  • Molitva
  • Pjesme
  • Meditacije i razmišljanja

Putovati u Taizé

  • Najnovija zbivanja
  • Susreti mladih
  • Obavijesti za susrete mladih 2020.
  • Obavijesti za susrete mladih 2019.
  • Zajedničko putovanje
  • Putovati u Taizé
  • Multimedija

Na svakom kontinentu

  • Europski susret u Wrocław
  • Afrika
  • Amerika
  • Azija/Pacifik
  • Bliski istok
  • Europa
  • Male privremene zajednice mladih

Copyright © Ateliers et Presses de Taizé

O ovoj web stranici

[ Vrh stranice | Mapa stranice | Početna stranica]

  • Kontakt
  • Raspored dnevnih molitvi u Taizéu
  • Vjesti iz Taizéa putem e-maila
  • Autorska prava