• >
  • Na izvorima vjere >
  • Razmatranja i razmišljanja >
  • Pitanja o vjeri i Bibliji >
  • Euharistija s gledišta kršćana drugog stoljeća
  hrvatski
  • Zajednica
  • Na izvorima vjere
  • Putovati u Taizé
  • Na svakom kontinentu


 
  • Molitva
    • Molitva uživo iz Taizéa
    • Uskrs 2017.: Molitva brata Aloisa
    • Biblijska čitanja za svaki dan
    • Molitve za svaki dan
    • Molitvene nakane
    • Razne informacije
    • Vrijednost tišine
    • Kako pripremiti molitvu?
      • Pripremati molitvu
      • Priprema prigodnog prostora za zajedničku molitvu
      • Ikone u molitvi
  • Pjesme
    • Meditativne pjesme
    • Naučiti pjesme
  • Razmatranja i razmišljanja
    • »Put evanđelja« do izvora sv. Stjepana
    • Korizma 2020.: Poruka brata Aloisa
    • «Posve jednostavna stvarnost»
    • Tumačenje biblijskih tekstova
    • Pitanja o vjeri i Bibliji
      • Krštenje
      • Djeca: Što znači «primiti kraljevstvo Božje kao dijete»?
      • Otajstvo Božića
      • Crkva
      • Crkva i država: Što nam Biblija govori o stavu vjernika prema širem društvu?
      • Zapovijedi
      • Svemir: Koje je mjesto čovjeka u svemiru?
      • Križ
      • Što nam omogućuje da kažemo kako je Isus umro «za nas»?
      • Religije i Evanđelje
      • Euharistija
      • Euharistija s gledišta kršćana drugog stoljeća
      • Što znači «prenositi evanđelje»?
      • Vjera
      • Kako Novi zavjet govori o vjeri?
      • Što je posebnost kršćanske vjere?
      • Strah Božji
      • Ako je Isus znao da će ga Juda izdati, zašto ga je do kraja zadržao u krugu svojih bliskih prijatelja?
      • Znači li praštanje zaborav?
      • Sloboda: Jesam li još slobodan ako poslušam Kristov poziv?
      • Sloboda: Određuje li Bog sve događaje unaprijed?
      • Sreća: Imamo li pravo biti sretni dok drugi pate?
      • Mora li kršćanin vjerovati u postojanje pakla?
      • Kršćanska nada
      • Ne sudite: Zašto je Isus govorio svojim učenicima da ne sude?
      • Ljubav prema neprijateljima
      • Milosrđe
      • Ako je Bog milostiv, zašto Biblija sadrži prijetnje?
      • Božja prisutnost: Ako je Bog prisutan u svakome, što tu vjera može pridonijeti?
      • Pomirenje: Koje su pretpostavke za stvaran dijalog između kršćana različitih vjeroispovijesti?
      • Raznolikost i pomirenje?
      • Grijeh
      • Patnji nevinih
      • Jesu li razlike između kršćana nedostatak ili prednost?
      • Svijet : Možemo li svijet doista učiniti boljim?
    • Svjedoci Krista
      • Sveti Irenej iz Lyona
      • Majka Tereza
      • Sveti Ivan Zlatousti
        (344. – 407.): zapanjujuća modernost
      • Sveti Augustin (354 – 430 g.)
      • Važnost Dietricha Bonhoeffera (1906.-1945.)
      • Put pomirenja: brat Roger
      • Jeremija
      • Dorotej iz Gaze (6. stoljeće): poniznost i zajedništvo
      • Pierre Teilhard de Chardin (1881-1955): Uzimati svijet za ozbiljno
      • Prorok koji tješi (Izaija 40 - 55)
    • Riječi brata Aloisa
      • Crkva Pomirenja ima 50 godina
      • Godišnjica smrti brata Rogera
      • Uskrsli Krist nas je učinio strastvenim tražiteljima zajedništva
      • Božja ljubav, izvor ljudske solidarnosti
      • U sjećanje na brata Rogera
      • U Zajedništvu s istočnim kršćanima
      • Kada dijelimo nešto s drugima, Bog nam daje radost življenja
      • Zajedništvo počinje slušanjem drugoga
    • Godišnja pisma
      • Brat Alois 2021.: Nada protiv svake nade
      • Brat Alois 2019.: Ne zaboravimo gostoljubivost!
      • brat Alois 2018.: Neiscrpna radost
      • Brat Alois za 2017.: Zajedno otvarati putove nade
      • Brat Alois za 2017.: Poziv crkvenim vođama za 2017. godinu
      • Brat Alois 2017.: Prema jedinstvu europskoga kontinenta
      • Brat Alois 2016.: Hrabrost milosrđa
      • Taizé 2015.
      • brat Alois za 2012.-2015.: Prema novoj solidarnosti
      • Brat Alois 2015.: Četiri prijedloga za 2015.
      • Brat Alois 2014.: Četiri prijedloga da bismo »tražili vidljivo zajedništvo svih koji ljube Krista«
      • brat Alois za 2013.: Četiri prijedloga kako bismo otkrili izvore povjerenja u Boga
      • brat Alois za 2011.: Pismo iz Čilea
      • brat Alois za 2010.: Pismo iz Kine
      • brat Alois za 2009.: Pismo iz Kenije
      • Za otvorenu i solidarnu Europu
      • brat Alois za 2008.: Pismo iz Cochabambe
      • Pismo onome tko bi želio slijediti Krista
      • Poziv na pomirenje među kršćanima
      • brat Roger za 2007.: Pismo iz Kalkute
      • brat Roger za 2006.: Nedovršeno pismo
      • brat Roger za 2005.: Budućnost mira
    • Pismo iz Taizéa - svjedočanstva
      • Dijeliti ono što imamo
      • Neograničeno suosjećanje
      • Želja za praštanjem
    • Prema novoj solidarnosti
      • »Prema novoj solidarnosti«: 2012. - 2015.: Tri godine zajedničkog traganja
      • Skupina za razmatranje »Prema novoj solidarnosti«: U Taizéu, produbljivanje razmatranja s mladima
      • Teme
        • Preskakati zidove razdvajanja
      • U osluškivanju mladih...
        • U osluškivanju mladih u Aziji
        • U osluškivanju mladih u Europi
        • Na putu prema novoj solidarnosti: Slušamo mlade iz Amerike
 

Euharistija s gledišta kršćana drugog stoljeća

Stručnjak za rane kršćanske zapise ukazuje kako prva pismena rasprava o Euharistiji potiče iz devetog stoljeća. Prije toga vremena Euharistija, iako se često spominje i pridaje joj se najveća važnost, nikada nije bila predmet neovisnog djela. Prvi kršćani Euharistiju nikada nisu promatrali odvojeno. Uvijek je bila povezana s čitavim otajstvom vjere i uistinu predstavljala njen spoj. Ako se ispituje važan vid vjere, Euharistija će služiti kao uporna točka koja će pokazati jesmo li na pravom putu ili ne. Stoga je, u drugom stoljeću, sv. Irenej lyonski mogao reći: «Naš način razmišljanja sukladan je Euharistiji i Euharistija zauzvrat potvrđuje naš način razmišljanja.» Slijedeći Ireneja na tom putu, bivamo vođeni u srce vjere.

Dobrota stvorenja

Suočen s duhovnim težnjama koje potcjenjuju vidljivi svijet smatrajući ga rezultatom pada, veliki je lyonski biskup u Euharistiji vidio potvrdu dobrote stvorenja. Kako tu dobrotu možemo stavljati u pitanje kad je, kako Irenej piše, «Isus uzeo kruh koji dolazi od stvorenja, zahvalio i rekao: Ovo je moje tijelo. I isto s čašom, koja dolazi od stvorenja, koju prozva svojom krvlju…» (AH Knjiga IV, 17,5). Euharistija ne potvrđuje način razmišljanja koji pokazuje prezir prema stvorenju. Ona naprotiv izražava plemenitost materijalnog svijeta.

Uskrsnuće tijela

Irenej se priziva na Euharistiju kako bi održao vjeru u uskrsnuće tijela. U drevnom su svijetu kršćani ismijavani zbog svoje vjere. Oni koji su na njih s visine gledali, sebe su smatrali stvarno duhovnima. S tom smo raspravom u središtu Kristove vjere i kršćanskog gledišta na svijet, no i ljudi i života koji smo pozvani dijeliti s Bogom.

Kako bismo pronikli o čemu se u raspravi uistinu radi, moramo razumjeti da uskrsnuće tijela nije molekularna stvar. Sveti Pavao koji snažno potvrđuje uskrsnuće tijela zna da će se sve preobraziti: «Što siješ, ne siješ tijelo buduće, već golo zrno»(1 Korinćanima 15,37). Tu je stoga novo tijelo, tijelo slave i u tom smislu postoji prekid, no moramo govoriti i o stalnosti jer biljka pšenice uistinu dolazi od sjemena.

Prostor za različitost u Bogu

Tijelo je osoba u svojoj osobnoj povijesti. Potaknuti vjerom u Uskrislog Krista koji je na Uzašašće zauvijek ušao u Boga svojim tijelom slave (ljudski život za njega nije bila zagrada), prvi su kršćani navedeni na shvaćanje da je povijest svake osobe u Bogu prihvaćena: postoji prosor za najosobnije, za ono jedinstveno u svakom čovjeku, za sve što se ne kosi s ljubavlju. Najpotpunije jedinstvo zamislivo s Bogom nije nauštrb razlika. Ako Bog svakoga od nas zove imenom, to znači da i mi, u svom životu s njim, možemo činiti isto. One koje smo ljubili susrest ćemo ponovo. Hranjen vjerom ranih kršćana, Dostojevski je na kraju Braće Karamazova mogao napisati: «Ustat ćemo i opet ćemo se vidjeti; presretni, pričat ćemo jedni drugima što se dogodilo.» Odbijanje uskrsnuća tijela značilo bi izobličiti Boga Evanđelja i njegov naum za ljude, jer Bog ne samo da tolerira razlike već ih i želi, goji ih i daje im budućnost.

Irenej je bio uvjeren: «Kako mogu tvrditi da tijelo nije sposobno primiti dar Božji u vidu vječnog života, kad je hranjeno krvlju i tijelom Kristovim?» (Vidi AH Knjiga IV, 18,4). Po Euharistiji, život uskrslog Krista ne samo da dodiruje naše misli, ne ulazi u naše uši samo kao misao. Ta hrana usitinu ulazi u naše tijelo. Irenej naglašava da kršćani navještaju «na skladan način zajedništvo i jedinstvo tijela i Duha. Jer kao što kruh koji dolazi od zemlje primivši zaziv od Boga više nije obični kruh već Euharistija, sastavljena od dvojakoga – zemaljskog i nebeskog, na isti način i naša tijela, sudjelujući u Euharistiji, nisu više pokvarljiva jer imaju nadu uskrsnuća» (AH IV 18,5).

Razabiranje poziva stvorenog svijeta

Sudjelovanje u Euharistiji tako postaje način navještanja da svijet ima smisao. Vjernici u njoj razabiru zvanje svog stvorenja koje nije predodređeno umrijeti nego biti preobraženo, jer Euharistija pjeva pobjedu života. Uistinu je potrebno proći kroz smrt, jer se tamo zbiva preobrazba. No sjeme je posijano u kršćaninu kojeg je Irenejev prethodnik, Ignacije antiohijski, misleći na Euharistiju nazvao «lijekom besmrtnosti». Primanje Euharistijskog tijela Kristova, njegova uskrslog života, znači biti primljen u prostor gdje smrt više ne postoji i gdje Duh objavljuje «što oko ne vidje, i uho ne ču, i u srce čovječje ne uđe, to pripravi Bog onima koji ga ljube» (1 Korinćanima 2,9).

Euharistija i društvena odgovornost

Prisutan već i u Irenejevim napisima, još se jedan vid Euharistije naširoko obrađuje u djelima Otaca trećeg i četvrtog stoljeća. Slaviti Euharistiju znači postati svjesnim naših društvenih odgovornosti. Ako sudjelujući u Euharistiji postajemo Tijelom Kristovim, ako smo uistinu udovi jedni drugima, tada se više ne možemo ponašati kao da nas se potrebiti ne tiču. Stoga među prvim kršćanima nastaje tradicija prinošenja darova za siromašne (to je postala limosina), jer u kršćanstvu svo istinsko otajstvo vodi izvođenju konkretnih djela.

Obnovljeno: 16. srpnja 2005

Svakidašnja biblijska čitanja

Čet, 21. siječnja
Sveti Ivan piše: Mi smo u istinitom Bogu, u Sinu njegovu, Isusu Kristu. On je Bog istiniti i Život vječni.
1Iv 5,18-21
više...

Kalendar

Nedavni događaji

27. prosinca 2020 - 1. siječnja, Italija:
Krajem 2020. godine održat će se prvi puta Europski susret u Taizéu i online
 Pretraži zbivanja

Razne informacije

Your browser does not support the audio element.

20. kolovoza 2020

Your browser does not support the audio element.

13. kolovoza 2020

više...

Rad braće

Rad braće

Zajednica

  • Najnovija zbivanja
  • Poziv i povijest
  • Brat Roger, osnivač Zajednice
  • Drugi o Taizéu
  • Braća na drugim kontinentima
  • Rad braće
  • Solidarnost
  • Godišnjice 2015.: Prema novoj solidarnosti

Na izvorima vjere

  • Molitva
  • Pjesme
  • Razmatranja i razmišljanja

Putovati u Taizé

  • Zaštita osoba
  • Najnovija zbivanja
  • Susreti mladih
  • Obavijesti za susrete mladih 2020.
  • Obavijesti za susrete mladih 2021.
  • Zajedničko putovanje
  • Putovati u Taizé
  • Multimedija

Na svakom kontinentu

  • Europski susret u Wrocław
  • Afrika
  • Amerika
  • Azija/Pacifik
  • Bliski istok
  • Europa
  • Male privremene zajednice mladih

Copyright © Ateliers et Presses de Taizé

O ovoj web stranici

[ Vrh stranice | Mapa stranice | Početna stranica]

  • Početak zajedničkih molitava u Taizéu
  • Kontakt
  • Vijesti iz Taizéa putem e-maila
  • Autorska prava