• >
  • Na izvorima vjere >
  • Razmatranja i razmišljanja >
  • Pitanja o vjeri i Bibliji >
  • Koje je mjesto čovjeka u svemiru?
  hrvatski
  • Zajednica
  • Na izvorima vjere
  • Putovati u Taizé
  • Na svakom kontinentu


 
  • Molitva
    • Molitva uživo iz Taizéa
    • Uskrs 2017.: Molitva brata Aloisa
    • Biblijska čitanja za svaki dan
    • Molitve za svaki dan
    • Molitvene nakane
    • Razne informacije
    • Vrijednost tišine
    • Kako pripremiti molitvu?
      • Pripremati molitvu
      • Priprema prigodnog prostora za zajedničku molitvu
      • Ikone u molitvi
  • Pjesme
    • Meditativne pjesme
    • Naučiti pjesme
  • Razmatranja i razmišljanja
    • »Put evanđelja« do izvora sv. Stjepana
    • Korizma 2020.: Poruka brata Aloisa
    • «Posve jednostavna stvarnost»
    • Tumačenje biblijskih tekstova
    • Pitanja o vjeri i Bibliji
      • Krštenje
      • Djeca: Što znači «primiti kraljevstvo Božje kao dijete»?
      • Otajstvo Božića
      • Crkva
      • Crkva i država: Što nam Biblija govori o stavu vjernika prema širem društvu?
      • Zapovijedi
      • Svemir: Koje je mjesto čovjeka u svemiru?
      • Križ
      • Što nam omogućuje da kažemo kako je Isus umro «za nas»?
      • Religije i Evanđelje
      • Euharistija
      • Euharistija s gledišta kršćana drugog stoljeća
      • Što znači «prenositi evanđelje»?
      • Vjera
      • Kako Novi zavjet govori o vjeri?
      • Što je posebnost kršćanske vjere?
      • Strah Božji
      • Ako je Isus znao da će ga Juda izdati, zašto ga je do kraja zadržao u krugu svojih bliskih prijatelja?
      • Znači li praštanje zaborav?
      • Sloboda: Jesam li još slobodan ako poslušam Kristov poziv?
      • Sloboda: Određuje li Bog sve događaje unaprijed?
      • Sreća: Imamo li pravo biti sretni dok drugi pate?
      • Mora li kršćanin vjerovati u postojanje pakla?
      • Kršćanska nada
      • Ne sudite: Zašto je Isus govorio svojim učenicima da ne sude?
      • Ljubav prema neprijateljima
      • Milosrđe
      • Ako je Bog milostiv, zašto Biblija sadrži prijetnje?
      • Božja prisutnost: Ako je Bog prisutan u svakome, što tu vjera može pridonijeti?
      • Pomirenje: Koje su pretpostavke za stvaran dijalog između kršćana različitih vjeroispovijesti?
      • Raznolikost i pomirenje?
      • Grijeh
      • Patnji nevinih
      • Jesu li razlike između kršćana nedostatak ili prednost?
      • Svijet : Možemo li svijet doista učiniti boljim?
    • Svjedoci Krista
      • Sveti Irenej iz Lyona
      • Majka Tereza
      • Sveti Ivan Zlatousti
        (344. – 407.): zapanjujuća modernost
      • Sveti Augustin (354 – 430 g.)
      • Važnost Dietricha Bonhoeffera (1906.-1945.)
      • Put pomirenja: brat Roger
      • Jeremija
      • Dorotej iz Gaze (6. stoljeće): poniznost i zajedništvo
      • Pierre Teilhard de Chardin (1881-1955): Uzimati svijet za ozbiljno
      • Prorok koji tješi (Izaija 40 - 55)
    • Riječi brata Aloisa
      • Crkva Pomirenja ima 50 godina
      • Godišnjica smrti brata Rogera
      • Uskrsli Krist nas je učinio strastvenim tražiteljima zajedništva
      • Božja ljubav, izvor ljudske solidarnosti
      • U sjećanje na brata Rogera
      • U Zajedništvu s istočnim kršćanima
      • Kada dijelimo nešto s drugima, Bog nam daje radost življenja
      • Zajedništvo počinje slušanjem drugoga
    • Godišnja pisma
      • Brat Alois 2021.: Nada protiv svake nade
      • Brat Alois 2019.: Ne zaboravimo gostoljubivost!
      • brat Alois 2018.: Neiscrpna radost
      • Brat Alois za 2017.: Zajedno otvarati putove nade
      • Brat Alois za 2017.: Poziv crkvenim vođama za 2017. godinu
      • Brat Alois 2017.: Prema jedinstvu europskoga kontinenta
      • Brat Alois 2016.: Hrabrost milosrđa
      • Taizé 2015.
      • brat Alois za 2012.-2015.: Prema novoj solidarnosti
      • Brat Alois 2015.: Četiri prijedloga za 2015.
      • Brat Alois 2014.: Četiri prijedloga da bismo »tražili vidljivo zajedništvo svih koji ljube Krista«
      • brat Alois za 2013.: Četiri prijedloga kako bismo otkrili izvore povjerenja u Boga
      • brat Alois za 2011.: Pismo iz Čilea
      • brat Alois za 2010.: Pismo iz Kine
      • brat Alois za 2009.: Pismo iz Kenije
      • Za otvorenu i solidarnu Europu
      • brat Alois za 2008.: Pismo iz Cochabambe
      • Pismo onome tko bi želio slijediti Krista
      • Poziv na pomirenje među kršćanima
      • brat Roger za 2007.: Pismo iz Kalkute
      • brat Roger za 2006.: Nedovršeno pismo
      • brat Roger za 2005.: Budućnost mira
    • Pismo iz Taizéa - svjedočanstva
      • Dijeliti ono što imamo
      • Neograničeno suosjećanje
      • Želja za praštanjem
    • Prema novoj solidarnosti
      • »Prema novoj solidarnosti«: 2012. - 2015.: Tri godine zajedničkog traganja
      • Skupina za razmatranje »Prema novoj solidarnosti«: U Taizéu, produbljivanje razmatranja s mladima
      • Teme
        • Preskakati zidove razdvajanja
      • U osluškivanju mladih...
        • U osluškivanju mladih u Aziji
        • U osluškivanju mladih u Europi
        • Na putu prema novoj solidarnosti: Slušamo mlade iz Amerike
Svemir
 

Koje je mjesto čovjeka u svemiru?

Stari je svijet svemir shvaćao kao kuću trokatnicu. Na gornjem katu nebo, tamo živi Bog i anđeli. Podzemlje je kraljevstvo mrtvih, a u sredini zemlja nastanjena biljem, životinjama i ljudima. U takvom je svemiru važnost čovjeka bila očita. Smješten između božanskog i stvorenog svijeta, bio je pozvan na posredovanje između njih.

Suvremena je znanost korjenito promjenila taj način gledanja. Tako izgubljeni na malom planetu kružeći oko jedne od bilijuna zvijezda, u osrednje velikoj galaksiji svemira koji se stalno širi, vjerovanje da mi imamo središnju ulogu u poretku stvari čini se besmislenim i preuzetnim.

A i ljudi u Bibliji su to mogli isto tako doživjeti. U Psalmu 8 netko promatra prostranstvo noćnog neba ispunjenog zvijezdama i spontano mu se na usnama javi zaziv: «Što je čovjek da ga se spominješ, sin čovječji te ga pohodiš?» (s. 5). I za tog čovjeka u davno doba neizmjernost je svemira bila na neki način uznemirujuća.

No u slijedećem retku psalmist se iznova sabire zahvaljujući uvjerenju koje mu proizlazi iz vjere: «Ti ga učini malo manjim od Boga». Mjesto čovjeka u svemiru proizlazi konačno iz odnosa s Izvorom sveg života. Bog ljude nije odabrao jer su bili najupečatljiviji od svih bića; po sebi krhki i maleni, ljudi i nisu baš nešto. Njihova veličina ne proizlazi iz njihovih kvaliteta, nego iz Božjeg poziva: Bog im «dade vlast nad djelima ruku svojih» (s. 7).

Ovdje susrećemo još jedan problem. Glagol «vladati» može imati negativan prizvuk. Imaju li ljudi pravo, ili čak dužnost, nametnuti svoju volju ostatku stvorenja? Nije li njihovo neobuzdano iskorištavanje zemlje nanijelo toliko štete čije posljedice još uvijek trpimo?

Glagol «vladati» odnosi se prvenstveno na djelatnost kralja. A u Izraelu je kraljeva zadaća bila ne da ljude tlači, nego da osigura mir u društvu. Svoju je moć trebao koristiti kako jaki ne bi zdrobili slabe, kako bi između različitih skupina vladao sklad. Stoga je, ispravno shvaćena, uloga ljudi u Bibliji da koriste svoje darove, inteligenciju i stvaralaštvo kako bi svemir učinili domom, mjestom podobnim za život svih stvorenja. I u toj potrazi za svemirskim mirom, crpiti im je nutarnji mir iz njihova prijateljstva s Bogom, Izvorom mira. Inače će samo svoje vlastite podjele prenijeti na svijet oko sebe.

Kako danas čitati biblijske priče o stvorenju?

Očito je da pripovijesti o stvorenju na početku naših biblija nisu pisane u skladu s gledištima suvremene znanosti. Stoga ih neki ljudi odbacuju. Drugi pak reagiraju nastojanjem da dokažu da su one stvarnom događaju bliže od suvremenih teorija. Možemo li naći izlaz iz toga što se često čini razgovorom zatvorenih ušiju?

Prije svega, navodni sukob između vjere i znanosti nalazi malo podloge u samim tekstovima. Prvo poglavlje Postanka je «znanstveno» na svoj način, jer odaje pozorno promatranje i sklonost klasifikaciji. U retku 12, na primjer, pozorno se razaznaju različite vrste biljaka, najvjerojatnije prema načinu razmnožavanja – trave bez vidljiva sjemenja, ona što se sjemeni te stabla koja rode plodovima što u sebi nose svoje sjeme. No to nije suvremena znanost, jer biblijski autori niti su imali metode ni instrumente koji su nama svakodnevni.

Istinska razlika između biblijskih pripovijesti i znanstvenog proučavanja početaka svemira ne počiva toliko u primjenjenoj metodi, već u postavljenim pitanjima. Dok se današnji fizičari i biolozi prvenstveno zanimaju za shvaćanje mehanizama kojima je svijet i život kakvog danas poznajemo nastao i kako oni nastavljaju funkcionirati, biblijski su autori bili više usmjereni na vezu povijesti Izraela i njihovog Boga s čovječanstvom i svemirom kao cjelinom. Oni su željeli ispovijediti svoje vjerovanje da je njihov Bog uistinu sveopći, duboko uključen u postanak i sudbinu svega što postoji.

Uz to, nastojali su pokazati kako svijet kakvim ga mi poznajemo proizlazi iz osobnosti tog Boga. Koje su njegove temeljne osobitosti kao Božjeg stvorenja, a što obilježava njegovo napuštanje tog statusa? Shvaćanje svojih početaka na taj način zapravo je kao posjedovanje nacrta za ispravno življenje. Stoga je zanimanje i briga biblijskih autora bilo sve prije no teoretsko. Njihov je trud bio dio onoga što Biblija zove mudrošću, nastojanje življenja u skladu sa stvarnošću.

Nastojanjem da u biblijskim pripovijestima o stvorenju vidimo alternativu znanstvenim teorijama ili film o tome «kako je uistinu bilo», osudit ćemo se na razočaranje. No želimo li shvatiti značenje svoga života, možemo u njima naći napomene koje će nas daleko dovesti. Proizlazi li sve konačno od Boga, naš nam odnos s njime pruža ključ udjela u životu koji je uistinu smislen.

Obnovljeno: 3. srpnja 2006

Svakidašnja biblijska čitanja

Ned, 24. siječnja
Prolazeći uz Galilejsko more, ugleda Šimuna i Andriju, brata Šimunova, gdje ribare na moru; bijahu ribari. I reče im Isus: «Hajdete za mnom i učinit ću vas ribarima ljudi!»
Mk 1,16-20
više...

Kalendar

 Pretraži zbivanja

Razne informacije

Your browser does not support the audio element.

20. kolovoza 2020

Your browser does not support the audio element.

13. kolovoza 2020

više...

Rad braće

Rad braće

Zajednica

  • Najnovija zbivanja
  • Poziv i povijest
  • Brat Roger, osnivač Zajednice
  • Drugi o Taizéu
  • Braća na drugim kontinentima
  • Rad braće
  • Solidarnost
  • Godišnjice 2015.: Prema novoj solidarnosti

Na izvorima vjere

  • Molitva
  • Pjesme
  • Razmatranja i razmišljanja

Putovati u Taizé

  • Zaštita osoba
  • Najnovija zbivanja
  • Susreti mladih
  • Obavijesti za susrete mladih 2020.
  • Obavijesti za susrete mladih 2021.
  • Zajedničko putovanje
  • Putovati u Taizé
  • Multimedija

Na svakom kontinentu

  • Europski susret u Wrocław
  • Afrika
  • Amerika
  • Azija/Pacifik
  • Bliski istok
  • Europa
  • Male privremene zajednice mladih

Copyright © Ateliers et Presses de Taizé

O ovoj web stranici

[ Vrh stranice | Mapa stranice | Početna stranica]

  • Početak zajedničkih molitava u Taizéu
  • Kontakt
  • Vijesti iz Taizéa putem e-maila
  • Autorska prava